NATO i svemir: Šta sada?

Na samitu lidera Severnoatlantskog pakta (NATO) u decembru 2019. u Londonu, lideri su priznali da tehnologija brzo menja međunarodno bezbednosno okruženje: „Da bi ostali sigurni, moramo zajedno gledati u budućnost. Bavimo se širinom i obimom novih tehnologija da bismo održali svoju tehnološku prednost. ” Lideri su takođe identifikovali svemir kao ključno područje fokusa. Oni su izjavili da je „svemir [operativno] područje za NATO, prepoznajući njegov značaj u rezilijentnosti i rešavanju bezbednosnih izazova, istovremeno poštujući međunarodno pravo“. Ministri odbrane NATO-a prethodno su odobrili početnu svemirsku politiku u junu 2019. godine, ali detalji te politike nisu javno objavljeni.

S obzirom na sve veću ulogu svemira u vojnim operacijama NATO-a i rastuću anti-satelitsku pretnju od država poput Rusije i Kine, odluka NATO-a da svemir proglasi operativnim domenom bila je ispravna. Sada je ključno pitanje: Kako savez može razviti efikasnu strategiju sprovođenja kako bi obezbedio siguran pristup podacima iz svemira i samom svemiru?

Takva strategija zahteva nekoliko elemenata. Prvo, NATO će morati da poboljša svoje razumevanje satelitske pretnje. Drugo, svemir će morati da bude „integrisan“ u NATO, posebno u pogledu odbrambenog planiranja i operativnih procesa. Treće, NATO će morati da poboljša saradnju i koordinaciju sa Sjedinjenim Državama, liderom alijanse u pitanjima svemira. Četvrto, NATO bi trebalo da identifikuje područja u kojima može sarađivati sa Evropskom unijom (EU) o svemiru. I na kraju, savez će morati da  pronadje  način da inkorporira diplomatiju u svaku eventualnu strategiju.

 

Pretnja američkim i srodnim svemirskim sistemima od protivsatelitskog oružja i dalje raste. Kao što je bivši direktor Nacionalne obaveštajne službe Dan Coats primetio u svedočenju pred Kongresom u januaru 2019. godine: „Kina i Rusija obučavaju osoblje i osposobljuju opremu svoje vojne svemirske snage i postavljaju novo protivsatelitsko oružje kako bi američki i saveznički svemirski sistemi bili izloženi riziku.“ Svedočenje kaputa nadopunjuju brojni izveštaji i studije vladinih i nevladinih organizacija poput Odbrambene obaveštajne agencije, Nacionalnog vazduhoplovnog i svemirskog obaveštajnog centra, Centra za strateške i međunarodne studije i Fondacije bezbednosnog sveta.

 

NATO je takođe bio žrtva stvarnih anti-satelitskih aktivnosti. U martu 2019. norveška vlada optužila je Rusiju da “maltretira” komunikacione sisteme tokom vežbi NATO-a. Nedavno izveštavanje u štampi beleži da je Norveška obaveštajna služba dokumentovala niz incidenata u kojima su „GPS signali i druge obezbeđene komunikacije između norveških oružanih snaga ili NAF-a, jedinice koje su bile angažovane na vežbama podvrgnute merama„ blokiranja “sa lokacija koje se nalaze u Rusiji. “ I samo prošle nedelje, američka svemirska komanda objavila je saopštenje u kome se tvrdi da je 15. aprila Rusija sprovela probni protu-satelitski raketni test. Suočeni sa ovim stvarnim pretnjama, kako bi NATO trebalo da reaguje?

Check Also

Atlantski Savet Srbije čestitao Atlantskom Klubu Bugarske na tridesetoj godišnjici od osnivanja

Atlantski Savet Srbije, čestitao je Solomonu Pasiju, osnivaču i predsedniku Atlantskog Kluba Bugarske na tridesetoj …