Još jedan uspešan projekat Atlantskog Saveta Srbije

Photo: Atlantski Savet Srbije

Prioritet u radu Entoni Godfrija, novog ambasadora SAD u Beogradu će u narednom periodu biti pomoć Srbiji da postane deo Evropske unije. Radi postizanja tog cilja Godfri i njegov tim u američkoj ambasadi u glavnom gradu Srbije uložiće vreme, sredstva i sve raspoložive resurse. Prvi čovek američke ambasade u prestonici Srbije je izjavio to na konferenciji „Savezništvo SAD sa Jugoslavijom-Srbijom: Hladni rat: Pozitivni aspekti američko-srpske saradnje kroz istoriju“ koja je održana 6.marta u beogradskom hotelu „Crowne Plaza“ u organizaciji Atlantskog saveta Srbije. Godfri je naglasio da su evrointegracijama Srbije maksimalno posvećeni i specijalni savetnici predsednika Trampa, Metju Palmer i Ričard Grenel a preko njih dvojice i sam predsednik Tramp.

Diplomatski predstavnik SAD-a u Beogradu je u obraćanju prisutnima rekao i da se posvećenost SAD-a cilju da Srbija uđe u Evropsku uniju poklapa sa američkim interesima na Zapadnom Balkanu a to su mir, prosperitet i demokratija za sve ljude koji žive u tom, za SAD važnom delu Evrope. Godfri je nakon uvodnog obraćanja učesnicima konferencije Atlantskog saveta odgovorao na pitanja novinara. Između ostalog, zahvalio se državnom rukovodstvu Srbije na maksimalnom transparentnošću u vezi nabavki oružja koja je iskazana prema ambasadi SAD-a u Beogradu i prema Tomasu Zarzeckom, specijalnom ambasadoru Stejt Departmenta, zaduženom za kontrolu naoružanja. U uvodnom delu konferencije Atlantskog saveta Srbije je govorio i Ivica Dačić, srpski ministar spoljnih poslova. On je između ostalog podsetio da američko-srpska spoljnopolitička saradnja datira od 1881.godine i da je tokom 140 godina, koliko traje, imala svetle ali i tamne trenutke. Dačić je podsetio na jul 1918. godine, kada je tadašnji američki predsednik Vudro Vilson u želji da oda priznanje srpskom narodu za njegovu hrabru borbu tokom Prvog svetskog rata naredio da se na Beloj kući kao i svim američkim državnim zgradama istaknu srpske zastave. Dačić je istakao da jačanje odnosa SAD i Srbije predstavlja jedan od prioriteta Vlade Srbije i dodao da je to znak uvažavanja uloge SAD-a u globalnom medjunarodnom poretku.

Medju govornicima konferencije Atlantskog saveta je bili su i politički analitičar Dragomir Andjelković, kao i Džon Kapelo, predsednik Fondacije „Halijard“. Tema njihovih izlaganja bila je operacija „Halijard“ tokom koje su srpski seljaci iz sela Pranjane, pripadnici Ravnogorskog pokreta, kao i pripadnici američke obaveštajne službe „OSS“ spasili više od 500 američkih pilota 1944.godine, na kraju Drugog svetskog rata. Anđelković je rekao da se o tom herojskom poduhvatu još uvek nedovoljno zna zbog političkih razloga. On je podsetio na američkog obaveštajca i jednog od učesnika operacije „Halijard“ pukovnika Mekdauela i njegove napore da zapadne države počnu da sagledavaju doprinos Draže Mihajlovića i Ravnogorskog pokreta u drugačijem svetlu. Dodao je da je Mekdauel zbog toga zaslužio da se po njemu nazove jedna operacija u Beogradu. Na konferenciji Atlantskog saveta Srbije je govorio i istoričar Bojan Dimitrijević. On je upoznao prisutne s time da su SAD u periodu od 1951-1957. godine poklonile ogromnu količinu najsavremenijeg naoružanja Jugoslaviji i Jugoslovenskoj narodnoj armiji. Rekao je da je to bilo u vreme Hladnog rata kao i da je ta pomoć bila tako velika da je uključivala i topove, tenkove i mlazne avione. Medjutim, donacije SAD-a u naoružanju bivšoj Jugoslaviji su prekinute 1957. godine, posle naredbe predsednika Tita. On je tražio da se u potpunosti obustave jer su po njemu navodno remetile jugoslovensku neutralnu i nezavisnu spoljnu politiku.

Check Also

Generalni sekretar pozdravlja posvećenost Crne Gore NATO-u

Generalni sekretar Jens Stoltenberg dočekao je u petak (26. januara 2024.) premijera Crne Gore Milojka …