Stoltenberg: NATO ne želi novi hladni rat

www.nato.int

„Zahvaljujući jedinstvu Evrope i Amerike omogućena je integracija jedinstvene Nemačke u Evropu i medjunarodnu zajednicu. Završen je Hladni rat bez ispaljenog metka i stvoreni su uslovi za ujedinjavanje Evrope“, izjavio je Jens Stoltenberg, prvi čovek NATO pakta, u svom govoru u „Kerber” fondaciji u Berlinu, povodom 30-godišnjice od rušenja Berlinskog zida. Stoltenberg je naglasio da je danas teško zamisliti da je Berlin nekada bio podeljen, da je Nemačka bila pocepana na dva dela i da je Evropa bila razjedinjena tokom Hladnog rata. Zbog toga je, po njegovim rečima, još važnije da se nikada ne zaboravi hrabrost nebrojenih ljudi u nekadašnjoj Istočnoj Nemačkoj i u komunističkim državama širom Evrope koji su se pobunili protiv ugnjetavanja i namernog širenja straha.

Po rečima Stoltenberga, Nemačka zbog svoje prošlosti razume bolje od ostalih zemalja u Evropi važnost slobode i demokratije, a istorija Nemačke pokazuje važnost čvrstih veza između Evrope i Amerike. Zbog toga je 1949. godine stvoren NATO pakt, da bi bio brana protiv agresije i da bi omogućio da se evropske države medjusobno štite u skladu sa načelom „svi za jednog, i jedan za sve”. Stoltenberg je podsetio da je NATO 1955. godine proširio svoje obećanje o kolektivnoj zaštiti i na Zapadnu Nemačku. Dodao je da je to bio izuzetan gest poverenja s obziriom da je Zapadna Nemačka samo deset godina pre toga bila protivnik u ratu Americi, Engleskoj i drugim evropskim državama. Medjutim, to je po rečima Stoltenberga bio gest poverenja, učinjen da se ne bi ponavljale greške iz prošlosti.

Stoltenberg je dodao da je NATO bio i da je još uvek i politički, a ne samo vojni savez i da uspešno štiti mir i promoviše evropske vrednosti. Rekao je i da je integracija Zapadne Nemačke u tu organizaciju omogućila njen uspešan razvoj i na kraju dovela do njenog ponovnog ujedinjenja, uključivanja u Evropu i rušenja Berlinskog zida. Stoltenberg je podsetio na dva najveća izazova s kojima je posle toga bila suočena ujedinjena Evropa- rusko pripajanje Krima i odluka Rusije da počne da razmešta svoje rakete širom Evrope i prekine da poštuje odredbe INF sporazuma. Po njegovim rečima, NATO je zbog toga sproveo najveće jačanje svojih trupa posle Hladnog rata, a Evropska unija je odgovorila na neprihvatljivo ponašanje Rusije ekonomskim sankcijama. Sem toga, Amerika je takođe prekinula s poštovanjem odredbi INF sporazuma, što su podržale sve članice NATO pakta. Stoltenberg je dodao da će NATO učiniti sve da i dalje uspešno štiti gradjane evropskih država ali da neće odgovarati na neprihvatljivo rusko ponašanje na isti način, istim merama.

„Ne želimo novu trku u naoružanju, razmeštanje naših raketa po Evropi i novi Hladni rat“, naglasio je Stoltenberg.

Check Also

Kontinuirana podrška na čelu sastanka Saveta NATO-Ukrajina sa zamenicom premijera Stefanišinom

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute sastao se u sredu (29. januara 2025.) sa potpredsednicom ukrajinske …