
Odluka Srbije da prekine sa kupovinama vojnog naoružanja od Rusije je po svemu sudeći posledica velikih pritisaka Zapada, smatraju neki analitičari čije mišljenje je prethodnih dana objavila Radio Slobodna Evropa. Po mišljenju vojno-političkog komentatora Aleksandra Radića, članice NATO-a su očigledno procenile da im je dosta srpskih vojnih nabavki sa Istoka i da postoji pritisak Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Srbiju da obustavi vojnu saradnju sa Rusijom.
„U tom kontekstu možemo da tumačimo da će ono što je do sada kupljeno od Rusije do daljeg biti sve što je nabavljeno”-naglasio je Radić.
Iako se srpsko državno rukovodstvo opredelilo da ne nabavlja oružje samo od Rusije već i od zapadno-evropskih država ( podsećamo, Srbija je kupila helikoptere „Erbas” i raketni sistem „mistral” od Francuske), vojne kupovine od Rusije se, u situaciji kada su tenzije između te zemlje i Zapada na vrhuncu, doživljavaju kao namerno guranje Srbije prsta u oko državama koje su u NATO-u. Ako se uzme u obzir i to da su izuzev Bosne i Hercegovine i Srbije sve države na Zapadnom Balkanu članice Zapadne vojne alijanse, nema sumnje da one ne bi ni malo blagonaklono gledale na eventualno dalje srpsko naoružavanje i da bi tražile od NATO-a oružje radi zaštite. Da sve bude apsurdnije, ima onih koji kao da nisu svesni novog Hladnog rata i nikad gorih odnosa između NATO-a i Rusije, poput ambasadora Srbije u Moskvi Miroslava Lazanskog. Iako je on ovih dana u svojoj izjavi medijima ponovo aktuelizovao mogućnost da Srbija kupi raketni sistem S-400 od Rusije, predsednik Vučić je demantovao takvu mogućnost. Dobro je što je tako jer bi u suprotnom, okolnje balkanske države doživele takav potez kao novo ugrožavanje sopstvene bezbednosti od strane Srbije. Dovoljno je podsetiti se da je domet raketnog sistema S-400 više od 400 kilometara, što znači da bi Srbija hipotetički mogla da obori svaki avion koji poleti sa aerdroma u susednim zemljama.